
Četrdeset godina nakon katastrofe u Černobilu, područje oko nekadašnje nuklearne elektrane i dalje je snažno kontaminirano radioaktivnim materijalom, ali je istovremeno postalo jedno od najvećih nenamjernih utočišta za divlje životinje u Evropi.
Oglas
Kako piše Guardian, naučnici su i dalje podijeljeni oko dugoročnih posljedica radijacije na ekosistem, ali postoji širi konsenzus da je odsustvo ljudi omogućilo snažan oporavak dijela prirode u zoni isključenja.
Vukova je danas višestruko više
U zoni isključenja oko Černobila u Ukrajini i susjednom bjeloruskom rezervatu formirano je golemo područje divljine od gotovo 5.000 kvadratnih kilometara.
Ekolog Jim Smith sa Univerziteta Portsmouth, koji proučava regiju više od 30 godina, kaže da su populacije vukova danas čak sedam puta veće nego prije nesreće 1986. godine. Osim vukova, prema njegovim riječima, napreduju i losovi, srne, jeleni i zečevi.
“Ekosistem u zoni isključenja danas je bolji nego prije nesreće”, rekao je Smith za Guardian, uz tvrdnju da je Černobil postao snažan primjer koliko ljudsko prisustvo može biti razornije za prirodu od same katastrofe.

Radijacija ostaje, opasnost nije nestala
To, međutim, ne znači da je Černobil siguran. Guardian podsjeća da se u području i dalje nalazi gotovo polovina cezija-137 iz 1986. godine, ali i dugotrajniji radioaktivni elementi poput plutonija, tricija i americija.
Unutar zaštitne konstrukcije oko oštećenog reaktora procjenjuje se da se i dalje nalaze oko četiri tone radioaktivne prašine, gorivih peleta i drugih ostataka. Situaciju dodatno pogoršava rat u Ukrajini: prošlog mjeseca objavljeno je da će golema zaštitna kupola trebati oko 500 miliona eura popravki nakon udara ruskog drona.
Nuklearna energija ponovo u centru rasprave
Ova debata dolazi u trenutku kada se, zbog ratova i energetske krize, ponovo pojačava lobiranje za nuklearnu energiju.
U takvom kontekstu, Černobil se ponovo koristi i kao argument u raspravi o tome jesu li dugoročni zdravstveni i klimatski rizici fosilnih goriva veći od rizika nuklearne energije, dok protivnici upozoravaju da se katastrofe poput Černobila i Fukušime ne smiju relativizirati.

Černobil kao simbol podijeljene budućnosti
Guardian zaključuje da je Černobil danas više od mjesta najveće nuklearne nesreće u historiji: postao je simbol jedne duboke podjele.
Za jedne je dokaz da se priroda može oporaviti kada čovjek nestane. Za druge ostaje trajno upozorenje da nuklearna energija nikada ne može biti potpuno sigurna.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas